EKOLOŠKO LJUDSKO MLIJEKO ‘Od 13 dojilja sakupila sam osam litara mlijeka i napravila napitke i namaze. Zašto je kravlje i kozje OK, a ljudsko ne?’

dijelite

 

Zašto je u redu piti kravlje ili, primjerice, kozje, a kada je ljudsko mlijeko u pitanju, povlačimo granicu?

Ključno je to pitanje koje si postavlja osebujna riječka umjetnica i performerica Tajči Čekada koja ne prestaje šokirati svojim propitivanjima svijeta koji nas okružuje. Kako bi dokučila misterij iza konzumacije mlijeka, mlada performerica sada se dala u izradu prehrambenih proizvoda od, ni manje ni više, ljudskog mlijeka.

Na izložbi “Eko eko ljudsko mlijeko”, koja je nedavno otvorena u Labinu, posjetiteljima su ponuđeni napici i namazi koji su spravljeni od stopostotnog ljudskog mlijeka. Svježe ljudsko mlijeko EkoEko, čokoladni namazi i napici od svježeg ljudskog mlijeka, EkoTella – čokoladni namaz s organski uzgojenim lješnjacima, kakaom i svježim ljudskim mlijekom i EkoCaffe – hladni napitak od kave i svježeg ljudskog mlijeka, glavni su proizvodi koje je spravila. Mlada umjetnica na početku izložbe predstavila je video podijeljen u četiri faze.

– U prvoj fazi pratimo moju avanturu prikupljanja ljudskog mlijeka. Vozim se automobilom i prikupljam mlijeko od 13 dojilja s područja Rijeke i okolice. U drugoj fazi pripremam proizvode, napitke i namaze, na imanju OPG Jeričević, a u trećoj i četvrtoj fazi proizvode od ljudskog mlijeka nudim na kušanje na sajmovima zdrave hrane – opisuje Čekada. Kaže kako je bilo potrebno dosta truda kako bi prikupila mlijeko od dojilja.

Dobar odaziv dojilja

– Uglavnom sam ih pronalazila na Facebooku, ali sam objavila i oglas u kojem sam tražila dojilje s viškom mlijeka, ne precizirajući o čemu se radi, niti zašto mi to mlijeko treba. Znam da ima tih dojilja koje imaju viška, pa ga često izdajaju i bacaju. Javljale su mi se dojilje koje su vjerovale da sigurno imam malo dijete, a nemam vlastita mlijeka, pa zato tražim tuđe. Javljale su mi se i one koje su mislile da imam rak, jer se u posljednje vrijeme među oboljelima proširilo vjerovanje kako ljudima na kemoterapiji pomaže ljudsko mlijeko. Kad sam im rekla o čemu se radi i zašto trebam njihovo mlijeko, čak trinaest dojilja pristalo mi ga je dati i pritom se snimiti za potrebe ovog projekta – iznosi Riječanka.

Nije, kaže, očekivala da će se toliko dojilja odazvati akciji pa je sakupila čak osam litara ljudskog mlijeka. Kaže kako je cilj koncepta propitivanje ljudskog odnosa prema mlijeku u cjelini.

 

U zoni zgražanja

Tako se, kaže, ne može načuditi činjenici zašto je kravlje i kozje mlijeko OK, a ono je biološki namijenjeno teletu ili kozliću. S druge strane, ljudsko mlijeko koje je, kako kaže, jedino svojstveno čovjeku, nalazi se u zoni zgražanja. Ipak, kaže Tajči Čekada, iznenadile su je uglavnom pozitivne reakcije onih koji su probali proizvode.

– Bilo je malo zgražanja, neki su se i bunili, ali većina onih koji su degustirali rekli su da su proizvodi napravljeni od ljudskog mlijeka vrlo ukusni – zaključuje Tajči Čekada.

Pritom primjećuje kako su mnogi posve pogrešno shvatili njezinu izložbu pa su, recimo, vjerovali da će Tajči doista praviti proizvode od ljudskog mlijeka za široko tržište, a bilo je i onih koji su komentirali kako nije u redu da Tajči uzima mlijeko od dojilja, umjesto da ono dospije do beba kojima je namijenjeno. Tajči zato vrlo odlučno kaže kako se radilo samo o umjetničkom performansu, ali i kako su svi proizvodi spravljeni isključivo od viška mlijeka koje bi dojilje ionako bacile.

– Akcijom “Eko Eko ljudsko mlijeko” htjela sam postići reakciju slučajne publike na proizvode napravljene od ljudskoga mlijeka. Nije mi niti namjera, a niti želja ovim radom nagovarati ljude da se hrane ljudskim ili bilo kojim drugim mlijekom, a niti obrnuto. Moj stav o konzumiranju mlijeka u odrasloj dobi, ljudske ili drugih vrsta, nije važan u kontekstu ove akcije. Najviše su me zanimale reakcije ljudi koji se zgražaju nad tim proizvodima, a inače koriste mlijeko i mliječne proizvode od drugih životinja.

Zanimljive su mi rasprave koje su nastajale oko štanda, ali ono što mi je zapravo bilo ključno i smatram da sam postigla jest to da neki od posjetitelja prije ovoga događaja nisu previše razmišljali o temama vezanim za konzumiranje ili nekonzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda uopće, o tome čije je mlijeko komu namijenjeno ili zašto se čovjeku najviše gadi ljudsko mlijeko, iako je, kako sam u sloganu istaknula, jedino čovjeku svojstveno mlijeko. Nekolicina posjetitelja zaista je napustila štand s nekom novom bubom u uhu, i to smatram ključem ovoga rada – kaže Tajči Čekada.

Minerali, vitamini

Riječki likovni umjetnik Damir Stojnić u svojoj je recenziji izložbe ustvrdio kako ona ne samo da propituje ljudski odnos spram konzumacije životinjskih proizvoda, već i stavlja u fokus interesa “ljudsku ženku” koja, kao i svaki drugi sisavac, tijekom trudnoće postaje “primarni proizvođač i spremnik hrane za novonastali organizam”.

– Sva složenost proteinskih transverzala, od muškarčeve sperme do nastanka mlijeka u oplođenoj ženi, zbiva se u tom dijelu akromatske dijade crno-bijelog. Svojim radom autorica ne forsira u prvi plan samo ekološku ravan cjelokupne ideje. Ona postavlja i pitanje samodostatnosti ljudske jedinke unutar prehrambenog lanca. Primjerice, što ako bismo, u nekim budućim rezultatima genetskog inženjeringa, mogli proizvesti ljudsko biće koje bi se moglo tijekom cijelog života hraniti mlijekom iz vlastitih dojki?

Neku vrstu hermafrodita, koji će u današnjem rapidnom i bezumnom uništavanju prirodnih resursa vjerojatno postati egzistencijalna nužnost? Novi soj ljudskih bića koja bi tako kroz permanentnu, ali kontroliranu, parcijalnu samooplodnju – barem do stupnja laktalizacije – bila u stanju prehranjivati sami sebe? Mogli bismo zaista doslovce govoriti o drugom stanju svijesti i postojanja – kaže Stojnić u svom prikazu Čekadine izložbe.

Umjetnica, koju riječka avangardna scena poznaje već petnaestak godina, na svojoj stranici govori i o sastavu ljudskog mlijeka koje je, ponovno ističe, svojstvenije čovjeku i pogodnije za ljudsku upotrebu od bilo kojeg drugog. Tako se kaže kako je ono puno slađe od kravljeg, a manje zasićeno bjelančevinama. Sastoji se od 87,2 posto vode, 7 posto ugljikohidrata, 4 posto mliječne masti i 1,5 posto bjelančevina. Za razliku od kravljeg, koje svakodnevno pijemo, ljudsko mlijeko sadrži samo 1,2 posto albumin-proteina, što ga čini lako probavljivim i mekanim. U majčinom su mlijeku sadržani lecitin i visoki udio aminokiseline taurina, što su bitni preduvjeti za razvoj djetetova mozga. Ljudsko mlijeko, za razliku od kravljeg, ima veći i balansiraniji udio minerala i vitamina, ističe se na stranici riječke umjetnice.

 

 

izvor: jutarnji.hr

dijelite

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *