Riješite se prehlade i pripremite za sezonu gripe s nekoliko namirnica iz frižidera

dijelite

Young woman making orange juice

 

 

Nutricionisti otkrivaju kako oni i njihove obitelj izlaze na kraj s dosadnim prehladama i gripama

Većina nas je sklona raditi bezazlene greške u sezoni gripa i prehlada, a kako biste ove godine tome stali na kraj, možda vam pomognu savjeti nutricionista  koji otkrivaju u čemu griješimo. Jedna od prvih i najvećih pogrešaka je, ističu, odabir namirnica , a druga, očekivano, zdrave navike na koje nerijetko zaboravljamo.

Naime, mnogi među nama su skloni mišljenu da nutricionisti vole komplicirati te da se na njihovom stolu nalaze ‘čuda’, a mi ipak nemamo vremena za takvu priprema. Totalno netočno!

 

 

Što jedu nutricionisti?

Uz tradicionalna jela poput sarme, graha, punjenih paprika, paprikaša i pašticade i poneko meksičko jelo, poput enchilada s grahom i kukuruzom i azijsko, poput chicken curryja s kokosovim mlijekom i rižom, zatim špagete sa šalšom, lazanje, quiche, salate, kuhano i pečeno povrće, gljive… samo su neka jela  na tanjuru jedne od nutricionistkinja s naših prostora.

 

 

Juhu kuha gotovo svaki dan , od rajčice, sad u jesen od buče, brokule i bistre juhe od mesa. Zobene pahuljice, kaže, koristi kao osnovu za pripremu energetskih pločica i keksa

– Majka sam dvojice aktivnih tinejdžera i moram imati dobar repertoar  s ukusnim jelima koja će im dati potrebne hranjive sastojke i dovoljno energije – ističe jedna hrvatska priznata nutricionistkinja. Dodaje da je u njihovoj obitelji za pripremu ribe najviše zadužen njen tata.

 

 

 

Špinat, blitva, kelj

Kako bismo proveli zimu bez prehlade, ova nutricionistica ima vrlo jednostavno rješenje, a kojeg bismo se, zasigurno, trebali pridržavati i tijekom cijele godine.

 

 

– Pravilna prehrana svakako može doprinijeti očuvanju normalnog imuniteta. Vitamini i minerali koji sudjeluju u normalnoj imunološkoj funkciji su vitamin A , D, C, B6, B12, folna kiselina, bakar, željezo, selen i cink, koje nalazimo u voću, povrću, grahoricama, jajima, ribi i školjkama, mesu, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima – kaže za portal Živim.hr.

No, što kad se svejedno prehladimo?

 

 

-Sposobnost organizma da se iz bolesti vrati što prije u normalno stanje također možemo smatrati elementom zdravlja. Tako, ako nas shrva prehlada, uz dobar odmor treba slijediti upute liječnika i voditi računa o dovoljnom unosu tekućine kako bismo spriječili dehidraciju – govori sugovornica, koja je nekoliko godina je provela u SAD-u, gdje je bila i gost istraživač u Nacionalnom Institutu za rak, National Institutes of Health (NIH).

 

Savjetuje kako bismo tijekom hladnijih mjeseci trebali jesti ‘šareno’ – tikve, batat, mrkvu , špinat, blitvu, kelj, raštiku, zelje, grah, gljive, jabuke, mandarine, naranče, limun, masnu plavu ribu, maslinovo ulje.

– Zimi se kod nas tradicionalno jede teža i masnija hrana, zato treba pripaziti na veličinu obroka i jesti manje količine kalorične hrane, minimizirati unos alkohola i piti 6-8 čaša vode dnevno. Pored uobičajene vode za piće, prirodne mineralne vode, ovisno o sastavu, imaju specifičan utjecaj na organizam pa ih je također korisno uvrstiti u prehranu – rekla je nutricionistica.

 

 

Također, naglašava kako ne bismo smjeli zaboraviti ni na magnezij.

– Magnezij je jedan od najvažnijih minerala koji organizmu treba stalno, bez obzira na godišnje doba. Potreban je za stvaranje energije u stanicama, utječe na ravnotežu elektrolita, rad mišića i živaca, sintezu bjelančevina i nukleinskih kiselina, građu kostiju i zubi i sudjeluje u stotinama reakcija. Istraživanja koja pratim već duže od deset godina pokazuju da je nizak unos magnezija u prehrani ljudi zapadne civilizacije povezan s najčešćim kroničnim bolestima današnjice – kaže.

 

 

Zdrave navike

– Trudim se spavati sedam sati i razgibati ujutro, ne pušim, alkoholna pića pijem vrlo rijetko, jedem tri do četiri obroka dnevno , pijem pretežno vodu i to različite vrste, prema potrebi. Družim se s dobrim ljudima i svakodnevno učim i čitam – govori. Nutricionistica također, kaže, uživa u ritualu jutarnje kave i tako započinje dan. Za energiju i normalno funkcioniranje najvažnije joj je ne preskakati doručak, koji je nerijetko i ostatak od jučerašnjeg ručka. I jako joj je važno da tijekom dana, što mnogi zaboravljaju, pije dovoljno vode.

– Primjećujem da se često podcjenjuje snaga vode kao ‘energetskog pića’. Voda utječe na tjelesne i kognitivne sposobnosti, pa glavobolja i usporenost može biti znak nedovoljnog unosa vode. Smanjena količina i tamnije nijanse mokraće, kao i neredovita probava također upućuju na mogući nedostatan unos vode. A sve se to odražava na našoj energiji – rekla je.

 

 

Najveći neprijatelji imuniteta i kako ih pobijediti

Imunološki sustav je vjerojatno najkompleksniji sustav u organizmu, s glavnom zadaćom prepoznavanja i neutralizacije raznih patogena iz okoline, ali i borbe protiv vlastitih stanica koje su se zbog nekog razloga promijenile. Naš najveći imunološki organ su crijeva, a pravilna prehrana bazirana na hrani bogatoj nutrijentima s dovoljno prehrambenih vlakana djelovat će pozitivno i na crijevnu mikrobiotu koja zajedno s našim imunosnim sustavom utječe na otpornost organizma.

Loša prehrana i higijena, kronični stres i manjak sna imaju negativan utjecaj na naš obrambeni sustav. Stoga su dobre higijenske navike, pravilna prehrana , dovoljno spavanja i dobro upravljanje stresom saveznici normalnog funkcioniranja imunološkog sustava.

 

 

Najčešće zablude

Česta zabluda je sama interpretacija pojma ‘zdrave prehrane’. Prehrana treba biti odgovarajuća potrebama pojedinca prema njegovom zdravstvenom stanju, dobi, spolu, aktivnostima i dr. Ista osoba tijekom života ima različite prehrambene potrebe, tako da se shodno tome trebamo prilagođavati i prepoznavati kad nam nešto odgovara a kad je vrijeme za promjene.

Znanost o prehrani je mlada i intenzivno se razvija, ali treba je treba znati interpretirati i staviti u pravi kontekst.

Ljudi su zasuti šumom informacijama, a slabo razumiju najosnovnije pojmove, poput energetske vrijednosti , bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i samog probavnog procesa… Tu je početak razumijevanja pravilne prehrane.

 

 

Greške pri odabiru namirnica

Odluke o odabiru hrane uvelike ovise o stavovima pojedinca, njegovim uvjerenjima, geografskoj lokaciji, ekonomskim mogućnostima i dr, pa je stečene navike jako teško mijenjati.

Ako ste pak skloni kupovati uvijek iste namirnice, savjetuje da se odlučite svaki tjedan isprobati nešto novo .

– Korisno je znati kuhati jer tako sami biramo sastojke. Dobro bi bilo da jelovnik nije monoton, nego raznolik u bojama (voće i povrće), okusima (korištenjem različitih začina), teksturi (kombinacija mekanog, čvrstog, hrskavog), obliku (atraktivno i zabavno) i načinu pripreme hrane (kuhanje, pirjanje, pečenje i najmanje prženje) – zaključuje nutricionistkinja za portal Živim.hr.

 

 

 

 

zivim.hr

dijelite

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *